Magnezij

Magnezij ima veliki značaj za organizam čovjeka jer je nužan za održavanje cjelokupne fiziološke i metaboličke ravnoteže, budući da sudjeluje u osiguravanju prijeko potrebne energije u našim stanicama. Jedna od glavnih zadaća magnezija je stabilizacija strukture molekule adenozin trifosfata (ATP-a) koja predstavlja osnovni oblik pohrane kemijske energije u stanici. Bez magnezija, kemijska energija proizvedena u stanicama ne bi se mogla sačuvati i koristiti na način koji je u skladu s osnovnim biokemijskim zakonima. Upravo zbog stabilizacije naših energetski bogatih spojeva, magnezij sudjeluje u aktivaciji tristotinjak enzima, neophodan je u asimilaciji mineral kalcija, kalija i fosfora te je nezamjenjiv u metabolizmu masti, bjelančevina i ugljikohidrata.

U organizmu se u (najvećem dijelu - oko 70%) nalazi u kostima i zubima (daje čvrstoću zubnoj caklini), a oko 30% u mekim tkivima i tjelesnim tekućinama unutar stanica. Čimbenici kao stres, sport, bolesti (npr. dijabetes) ili uzimanje odgovarajućih lijekova (npr. diuretici), mogu jako utjecati na potrebe za magnezijem.

Magnezij pomaže:
● Održavati dobru funkciju živaca i mišića
● Opuštanju mišića
● U apsorpciji i metabolizmu kalcija, natrija i kalija
● Iskorištavanje B kompleksa, C i E vitamina
● U razgradnji hrane

Simptomi manjka magnezija:
● Tikovi
● Grčevi
● Napetost i bol u mišićima
● Osjetljivost na buku

Prirodni izvori magnezija su:
● Morska hrana
● Neobrađene žitarice
● Orašasti plodovi
● Sjemenke
● Mahunarke

Velike količine magnezija se gube znojenjem. Preventivno doziranje se kreće od 300-400mg dnevno, a 500-1500mg u svrhu smanjenja jakih upala ili grčeva. Magnezij nije toksičan, ali treba biti oprezan u slučaju pogoršanih funkcija bubrega. Doziranja veća od 6000mg dnevno dovode do neugodnih nuspojava poput proljeva, mučnine, povraćanja, sniženja tlaka.